Ljekar i predsjednik Odbora Glavnog grada Ujedinjene Crne Gore (UCG) Danilo Jokić uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću u kome upozorava da su građani primorani da švercuju ljekove iz država regiona, nakon uvođenja nove liste ljekova u Crnoj Gori, koji su znatno skuplji nego u Srbiji. Jokić ističe da se Hrapoviću, nažalost, ne obraća kao kolegi nego kao menadžeru na čelu zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
– Vjerujem da je to i naš ključni problem. Ubijeđen sam da zbog te činjenice običan građanin svakodnevno pati, a svi zdravstveni radnici, posebno ljekari, osjećaju poniženje od kojega se skorije nećemo oporaviti. Znate li, ministre, da nam pacijenti i njihova rodbina danas, boreći se za zdravlje i život, „švercuju“ ili krijući, u putničim torbama, prenose preko granice ljekove i medicinska sredstva koja život znače? Sjećate li se da smo nekada nešto slično radili sa farmerkama ili košuljama iz Trsta, vjerujući da ćemo tako biti ljepši i da će nas okruženje primijetiti? Dakle, nekada iz estetskih razloga, a danas, tridesetak i više godina kasnije, u 21. vijeku, ljudi to čine da bi spasili živu glavu ili produžili vijek svojim najbližima. Pitamo vas osjećate li odgovornost kao ekonomista – menadžer na čelu zdravstvenog sistema, kao neko ko je trebalo da liječenje u našim zdravstvenim ustanovama učini humanijim i dostojnim čovjeka – ističe Jokić u pismu.
On navodi da ne mogu Hrapovića da pozovu na Hipokratovu zakletvu, jer mu to ne znači ništa, a pored toga timovi naizgled stručnih medicinskih kadrova, koji su mu usput, partijski dodijeljeni, na istu su odavno zaboravili.
– Jeste li svjesni da „reforme“ koje ste uveli u naš zdravstveni sistem od prvog dana svog mandata djeluju pogubno i razarajuće? Pacijenti su nam i dalje u redovima za čekanje, ali za razliku od svojih očeva koji su na takav način kupovali kafu, ulje ili brašno, oni danas iščekuju lijek i ozdravljenje. Ogroman broj mojih kolega, ljekara koji su cijeli život posvetili medicini i zdravlju ljudi, profesionalaca koji imaju samo nešto manje škole nego godina života, danas su prevedeni u administrativne radnike, u ljude koji umjesto posvećenosti pacijentima moraju da popunjavaju tablice iz vaših menadžerskih aplikacija, objašnjavajući bolesnima da će doći na red za određene dijagnostičke procedure na ovo ili sledeće proljeće, ako u međuvremenu prežive ljeto. Za pojedine dijagnostičke procedure iz oblasti kardiologije (eho srca, holter EKG, holter TA, ergometrija); iz oblasti gastroenterologije (kolonoskopija, gastroskopija); fizikalne terapije (prvi pregled pacijenta); niz dijagnostičkih procedura iz oblasti očnih bolesti, treba čekati mjesecima. Da li to zna vaš menadžerski tim ako Vi niste upućeni? Jeste li svjesni koliko je teško posvećenom ljekaru kada mu pacijent na kraju saopšti rečenicu koju najčešće čujemo: Doktore, ja ću umrijeti do tada! Javno Vas pitamo kakve su to reforme, otkud su prepisane i koga treba da obogate – navodi Jokić.
Jokić pita ministra da li mu je kao menadžeru koji treba da štiti državni, a istovremeno da brine o budžetu svakog korisnika zdravstvene usuge, normalno da ljekovi u Crnoj Gori koštaju višestruko više nego u zemljama okruženja u kojima je standard nerijetko ravan ili bolji od našeg.
– Kojom to ekonomskom politikom „monopril” od 20 mg kod nas košta 8,40 eura, a u susjednoj Srbiji 3,65? Ako sami to ne znate, među svojim savjetnicima i ljudima iz struke, možete provjeriti da je to lijek za liječenje arterijske hipertenzije, tj. za liječenje povišenog krvnog pritiska od kojega, prema nezvaničnim podacima, boluje više od 50 odsto ljudi starijih od 40 godina. Kao nigdje u regionu, kao nigdje u Evropi, poslednjih godina, pa i decenija, našem narodu su neophodni antidepresivi. Mogao bih naširoko, pouzdano i stručno, o uzrocima takvog stanja, ali ne želim jer smo mi ljekari nažalost odavno primorani da liječimo samo posledice. „Elorika” (10 mg) u našim apotekama košta 10,80 eura, a u Beogradu 2,03 eura. „Seroksat” (20 mg) kod nas staje 10,80 eura, a u Srbiji 2,63 eura. Naši sugrađani nijesu krivi za vlastitu depresiju, to znamo i Vi kao ekonomista i mi kao ljekari, ali očigledno jesu „i krivi i dužni“ za liječenje od depresije. Kada pacijenta, po Vašoj novouspostavljenoj proceduri, izmaltretiramo i napješačimo od izabranog ljekara do apoteke i nazad, i ponovo od nazad do apoteke, i kada ga komplikovanost sistema natjera da ode i kupi neki od pomenutih ljekova i upoređenih na tabeli, onda je izvjesno da ćemo umjesto izliječenog dobiti po pravilu ogorčenog i depresivnijeg bolesnika, već narušenog zdravlja – poručuje Jokić Hrapoviću. D.B.
Liječenje za privilegovane
Jokić objašnjava da tek kada pacijent dođe u situaciju da kupi lijek i pored toga što je na pozitivnoj listi ljekova Ministarstva zdravlja, tada shvatimo zašto su ti isti ljekovi u susjednim državama i na slobodnoj prodaji mnogo jeftiniji nego kod nas.
– Ne razumijemo zdravstvenu politiku koja nameće nerazumljive i nigdje zabilježene procedure za čuvanje zdravlja. Uveli ste pravila koja omogućavaju samo bogatima da spasonosni lijek mogu uzeti u slobodnoj prodaji i poštedjeti sebe i porodicu menadžerstva sa zdravljem koje ne pamtimo. Kupiti lijek, i to za najrasprostranjenije bolesti savremenog društva poput: kardiovaskularnih, depresivnih epizoda ili dijabetes melitusa, ne predstavlja privilegiju nigdje u ozbiljno organizovanim državama svijeta, a kod nas je, poražavajuće, postao statusni simbol. Da je tako govore podaci iz ovog teksta, jer zbog čega bi drugo samo kod nas, za razliku od okruženja, bilo rezervisano zdravlje samo za bogate ljude i kastu privilegovanih – upozorava Jokić.
Zdravlje nema cijenu
Jokić naglašava da su ljekari primorani da prolaze komplikovane procedure narušenog zdravlja, sa bolestima koje ne predstavljaju nikakav medicinski izazov, preko noći postaju „nakupci“ istih ljekova iz regiona, i to uz naše iskreno i prećutno razumijevanje. Razumijemo jer zdravlje nema cijenu – tako su nas učili. Ta poslovica kod nas je izgubila smisao – jer ima cijenu, i te kako, i kod nas je ona najviša. Ovdje se na zdravlju zarađuje. Mi iz UCG Vas pitamo ko sve trguje, ko se ugrađuje, ko su monopolisti? Izostane li odgovor, mi ćemo objasniti javnosti – ukazuje Jokić.